Govor predsjednika Mesića na otvorenju Međunarodne konferencije "Odgovornost i djelovanje: Izgrađujući sigurniji svijet"

 

GOVOR PREDSJEDNIKA RH NA OTVORENJU MEĐUNARODNE KONFERENCIJE „ODGOVORNOST I DJELOVANJE: IZGRAĐUJUĆI SIGURNIJI SVIJET“ povodom 10. obljetnice sudjelovanja pripadnika OSRH u međunarodnim mirovnim operacijama

Poštovani sudionici međunarodne konferencije,
uvaženi gosti,
gospođe i gospodo

Dosadašnje desetogodišnje sudjelovanje Republike Hrvatske u mirovnim misijama pokazalo je hrvatsku spremnost za aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim naporima za zaustavljanje sukoba i postizanje dugoročne stabilnosti u kriznim žarištima u svijetu.
Međutim, do spoznaje o potrebi „našeg“ uključivanja u operacije očuvanja mira došli smo poučeni vlastitom potrebom. Naime početkom devedesetih, tijekom nametnutog rata, Republika Hrvatska se po prvi put izravno suočila sa stranim vojnicima s plavim beretkama, takozvanim „plavcima“ na svom teritoriju.
Prvotno nepovjerenje u uspješnost njihovog djelovanja, u konačnici je rezultiralo priznanjem stabilnosti Republike Hrvatske od strane međunarodne zajednice, njihovim povlačenjem i zadovoljstvom zbog uspješno završenih mirovnih operacija.
I zato danas, u prigodi obilježavanja desete godišnjice sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga u međunarodnim mirovnim misijama, teško se može izbjeći već mnogo puta ponavljana rečenica kako je Republika Hrvatska u kratkom razdoblju, od zemlje na čijem su se teritoriju odvijale mirovne misije, prerasla u zemlju koja sama sudjeluje u nizu mirovnih misija pod vodstvom Ujedinjenih naroda, NATO-saveza i Europske unije.
Rezultat dosadašnjih napora je vidljiv. Sudjelovali smo u dvadesetak različitih misija i operacija. Za ta sudjelovanja dobili smo i još uvijek dobivamo priznanja i pohvale.
Pripadnici hrvatskih Oružanih snaga cijenjeni su zbog svog znanja, sposobnosti, obučenosti, hrabrosti i požrtvovnosti, kako od pripadnika savezničkih snaga, tako i od lokalnog stanovništva.
Ono što ih čini prepoznatljivima jest razumijevanje za život lokalnog stanovništva i poštovanje tradicije i običaja naroda o čijoj sigurnosti skrbe.
Međutim, u raznim prigodnim govorima, kao što je i ovaj danas, često se ne može izreći što je sve bilo potrebno da gore navedeno postane stvarnost. Iza tog postignuća leži veliki trud pojedinaca, Oružanih snaga u cjelini, ali i ukupnog hrvatskog društva.
Da bi postignute rezultate ne samo očuvali već i poboljšali Republika Hrvatska će i u budućnosti morati uložiti velike napore i sredstva ukoliko želi ostati poželjna sudionica međunarodnih mirovnih operacija.
Jer ne možemo zanemariti činjenicu da se pred Hrvatsku u njezinom daljem sudjelovanju u ovom području postavljaju novi izazovi.
Ključni izazov je sama promjena prirode mirovnih misija u posthladnoratovskom razdoblju. Umjesto modela djelovanja razvijenog u hladnom ratu - razdvajanja dviju suprotstavljenih strana - u današnjim mirovnim misijama aktivnosti su usmjerene prema naporima za dugoročnom stabilizacijom kriznog područja.
Primjer Afganistana pokazuje svu složenost te zadaće. Nije dovoljno samo zaustaviti sukobe, već je potrebno riješiti niz političkih, ekonomskih, socijalnih pa i kulturoloških problema koji su izazvali sukob. To danas popularno nazivamo „izgradnja nacije“. A to je, svjedoci smo svakodnevno, sve samo ne lak posao.
Uz to, može se očekivati dalje povećanje složenosti aktivnosti u okviru mirovnih misija.
U mirovnim misijama se sve više stavlja naglasak na zaštitu lokalnog stanovništva od svih vrsta ugroza, od pogibelji kao što su etničko čišćenje, genocid, saveznička vatra, do sprječavanja ekonomskih ugroza.
Svi ovi primjeri, a posebno razvoj koncepta odgovornosti za zaštitu, traži daljnju transformaciju vojnih organizacija za sudjelovanje u mirovnim misijama, i to kako visokotehnološki opremljenih vojski zapada, tako i vojski zemalja Trećeg svijeta koje tradicionalno participiraju u mirovnim misijama.
I da budemo u potpunosti jasni, ne postoje gotovi recepti prilagodbe vojne organizacije sve kompleksnijim zadaćama u okviru mirovnih operacija. Svaka zemlja koja sa svojim vojnim snagama sudjeluje u mirovnim operacijama mora definirati vlastiti koncept djelovanja.
To znači da i Republika Hrvatska u budućnosti mora dugoročno planirajući definirati svoje prioritete i način djelovanja u mirovnim operacijama.
Naše narastajuće obaveze kao članice NATO saveza, očekivane zadaće i obaveze koje će u budućnosti proisteći iz članstva u Europskoj Uniji, te ozbiljna gospodarska situacija, sada traže znatno organiziraniji pristup sudjelovanju u mirovnim operacijama.
Pri tome ne smijemo zaboraviti činjenicu da smo članica NATO-saveza i kandidat za članstvo u Europskoj Uniji, te da se sada obje organizacije usmjeravaju prema zajedničkom djelovanju u stabilizaciji preostalih kriznih žarišta u Europi, te u stabiliziranju područja u susjedstvu europskog kontinenta. Hrvatska podržava takvo djelovanje NATO saveza i Europske unije, pošto je to i u njezinom nacionalnom interesu.
Stoga bi to trebao biti i primarni okvir za dalje hrvatsko sudjelovanje u mirovnim misijama.
Slijedeće područje koje moramo definirati je transformiranje načina našeg sudjelovanja u mirovnim operacijama, i to na dva načina.
Prvi je razvijanje specijaliziranih vojnih sposobnosti za mirovne misije i uključivanje što većeg broja specijalista umjesto običnih vojnika.
Drugi je angažiranje što je više moguće nevojnih eksperata u mirovne misije. Danas u mirovnim misijama pretežno sudjeluju vojnici, uz manji broj policajaca.
Trebali bi uložiti više napora u pripremu i slanje raznih civilnih eksperata - od stručnjaka za javno upravljanje, do liječnika, građevinara i drugih struka.
I na kraju, ne smijemo si dozvoliti da se nađemo u situaciji da, zadovoljni dosadašnjim uspjesima, zanemarimo ozbiljan rad na pripremama i provođenju zadaća u mirovnim misijama.
Do sada postignute visoke standarde u odabiru, pripremi i djelovanju hrvatskih sudionika u mirovnim misijama, bez obzira iz kojeg državnog tijela dolazili, moramo ne samo zadržati već i dalje razvijati.
To uostalom zahtijeva i narasla složenost sadašnjih i budućih mirovnih misija proizašla iz činjenice složenosti političkih i vojnih prilika u svijetu.
Svijet u kojem živimo zahtjeva naše odgovorno ponašanje i djelovanje. Samo tako učinit ćemo ga sigurnim danas, ali i u budućnosti. Hvala.