Govor Predsjednika Republike Hrvatske na svečanosti obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Sisačko -moslavačke županije

 

Poštovani hrvatski branitelji,

Poštovana gospođo županice Lovrić,

Cijenjeni gosti,

 

Dopustite mi prije svega zahvaliti na pozivu koji ste mi uputili da vam se pridružim na ovom svečanom obilježavanju Dana hrvatskih branitelja Sisačko-moslavačke županije, što sam sa zadovoljstvom prihvatio.

Sisak je od davnih vremena bio važno gospodarsko, političko, vojno i duhovno središte. Tijekom hrvatske povijesti ovdje su se dogodili neki od najvažnijih povijesnih događaja. Prije svega mislim na pobjedu bana Tome Erdödyja 22. lipnja 1593. nad osmanlijskom vojskom, što je značilo preokret u ratu za oslobođenje Hrvatske od osmanlijske najezde.
Drugi preokret dogodio se u obližnjoj šumi Brezovica godine 1941, istoga dana – 22. lipnja - kada su Hrvati ovoga kraja formirali prvi partizanski odred u okupiranoj Europi i započeli borbu za nacionalno i socijalno oslobođenje Hrvatske. Zato s pravom taj dan slavimo kao državni blagdan – Dan antifašističke borbe.  Svake godine rado dolazim na obilježavanje toga događaja u Brezovicu i posebno se radujem što sve više hrvatskih branitelja sudjeluje u obilježavanju toga Dana, dana svijetle tradicije borbe hrvatskog naroda za slobodu.
Nažalost, antifašistička borba za slobodu, za socijalnu pravdu i nacionalnu ravnopravnost nije bila posljednja borba koju je Hrvatska morala voditi. U krizi koja se sve više produbljivala u bivšoj jugoslavenskoj federaciji bilo je ne mali broj onih koji s mislili da je došlo vrijeme za nove obračune i proširenje granica na račun drugih. Plan velikosrpskih krugova bio je izvršiti secesiju na liniji Virovitica, Karlovac, Karlobag. Taj povijesno, pravno i politički neutemeljen plan uključivao je i velik dio Sisačko-moslavačke županije, gdje su se dogodili neki od prvih četničkih zločina početkom Domovinskog rata.

Svi slobodoljubivi građani sisačko-moslavačke županije u teškim uvjetima stalnih napada četnika i dijelova bivše JNA prvih mjeseci rata uključili su se u obranu.
Današnji dan – Dan branitelja Sisačko-moslavačke županije - podsjeća nas na prve uspješne napadne akcije Hrvatske vojske na ovom području i na oslobađanje više desetaka kilometara okupiranog područja.
Uspjeh je bio to veći jer se Hrvatska vojska tek ustrojavala i opremala, ali su borbeni moral vojnika i disciplina stanovništva bili na velikoj visini. U kasnijem tijeku Domovinskog rata Sisak, Sunja i druga uporišta obrane ojačana su i uspješno obranjena.
To su bile pretpostavke da u "Oluji" bude uspješno dovršeno oslobađanje cijelog područja Županije, pri čemu se upravo na području ove županije zbio jedinstven događaj: predaja 21. korpusa Vojske tzv. Republike Srpske Krajine. 
Tih se slavnih dana s ponosom sjećamo. Ne zato da bismo slavili rat ili opravdali bilo koji čin koji s hrvatske strane nije bio u skladu s međunarodnim ratnim pravom i običajima ratovanja, već zato što smo dužni iskazati zahvalnost svima koji su svoje zdravlje i život izložili za obranu slobode, što je bio uvjet da svijet prizna Hrvatsku kao neovisnu državu. Vi, hrvatski branitelji, imali ste odlučno mjesto u tome.

Republika Hrvatska ima obvezu trajno i odgovorno brinuti se za hrvatske branitelje. Stambeno i mirovinsko zbrinjavanje te zdravstvena zaštita u tome imaju važnu ulogu. No još više izvršna vlast na razini države, kao i lokalne uprave i samouprave ima obvezu podupirati sve projekte koji su u funkciji zapošljavanja razvojačenih branitelja i njihovog punog uključivanja u društveni i gospodarski život.
Drago mi je da baš iz ove županije dolaze takvi poticaji od hrvatskih branitelja, na primjer prijedlog za osnutak tehnološkog parka. Takvi poticaji znak su da se hrvatski branitelji žele biti uključeni u razvoj Hrvatske. Ja ih u tome podupirem.
Ako su se jučer odazvali pozivu da se uključe u obranu slobode, onda danas razvojačeni branitelji imaju pravo biti uključeni u nastojanja da ostvarimo pravnu, pravednu i razvijenu Hrvatsku, Hrvatsku u kojoj će se cijeniti rad, znanje i poštenje.

Ti i drugi poticaji moraju biti uklopljeni u strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske, od razine države do razine općine. Razvojna recesija u svijetu ne smije nas u tome pogledu obeshrabriti. Naprotiv, ovo je prigoda da pojačamo svoje napore za gospodarski razvoj koji će se temeljiti na ulaganju u proizvodnju i na izvoznoj orijentaciji.
Sisak i Sisačko-moslavačka županija imaju u tome golemo iskustvo odnosno tradiciju i velike razvojne potencijale, osobito u primarnom i sekundarnom sektoru.
Uvjet za to je razvoj prometne i komunalne infrastrukture, pravna sigurnost i uređenje zemljišnih knjiga te ulaganje u obrazovanje. Sada je važno što prije završiti autocestu Sisak-Zagreb i onda je dalje produžiti kroz Banovinu. Izgradnja i obnova prometne i komunalne infrastrukture bitan je uvjet ne samo dovršenja procesa povratka nego i zaustavljanja iseljavanja i demografske obnove.

Želim podsjetiti i na to da imamo zakone o razvoju brdsko-planinskih područja i područja od posebne državne skrbi, kamo pripada velik dio ove županije. No za njihovu punu primjenu potrebno je izraditi strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske. Očekujem od odgovornih tijela Vlade što bržu izradu takve strategije, kako u cjelini tako i pojedinih regija.
To je preduvjet pune primjene spomenutih zakona i mogućnosti da ova županija, njezini gradovi i općine mogu s punom sigurnošću ući u realizaciju svojih razvojnih planova.

Dopustite mi riječ-dvije o međunarodnim aspektima našeg razvoja.  Upravo zbog naših iskustava, ali i trajnog opredjeljenja aktivnog sudjelovanja u izgradnji povjerenja i mira, Republika Hrvatska svoju vanjsku i sigurnosnu politiku temelji na zajedničkom i usklađenom djelovanju međunarodne zajednice.
Naša su nastojanja prepoznata u svijetu što je vidljivo i kroz izbor za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti. Skoro članstvo u NATO-savezu još je jedno priznanje Republici Hrvatskoj za sve reformske napore koje je učinila u demokratskoj tranziciji.
Nalazimo se u procesu pridruživanja Europskoj uniji, u kojoj ćemo nastaviti izgradnju milenijskog projekta mirne, stabilne i prosperitetne Europe. Možemo zaključiti kako smo vodili uspješnu vanjsku i sigurnosnu politiku, koja nas je dovela do današnje pozicije. Borba za ravnopravan položaj u međunarodnoj zajednici borba je prije svega za mogućnost aktivnog sudjelovanja u kreiranju međunarodnih odnosa, što je pretpostavka za zaštitu naših nacionalnih interesa.

Sada, u miru i slobodi, možemo graditi Hrvatsku slobodnih i ravnopravnih građana. Hrvatski narod danas ima svoju samostalnu demokratsku državu. Jednako tako, sve nacionalne manjine imaju Ustavnim zakonom zajamčen visok standard zaštite svojih prava. Često u tome smislu govorimo o toleranciji i suživotu. Možda je još bolje govoriti o zajedničkom životu.
Put povratka, pomirenja, obnove, integracije i očuvanja nacionalnih identiteta put je ostvarivanja ravnopravnosti građana. Tim putem želimo voditi Republiku Hrvatsku, na dobrobit svih njezinih građana, na dobrobit generacija koje dolaze.
Važno je da svi imamo pozitivan odnos prema državi u kojoj živimo; da se, prema svojim mogućnostima i kompetencijama, zauzimamo za njezin napredak i opće dobro. To je naša zajednička obveza prema svima onima koji su za današnju demokratsku i perspektivnu Republiku Hrvatsku krenuli u njezinu obranu, a posebno prema onima koji su pri tome dali i svoje živote.

I na kraju, čestitam vam Dan branitelja Sisačko-moslavačke županije  i želim svako osobno dobro.
Hvala!