Poštovani gospodine Predsjedniče,
Uvaženi predstavnici Vlada,
Cijenjeni poduzetnici

Posebno mi je zadovoljstvo obratiti se ovom poslovnom forumu gdje se izravno po prvi puta susreću interesi kazakstanskog i hrvatskog gospodarstva. Broj sudionika govori da želje za boljom gospodarskom suradnjom izrečene prilikom posjeta predsjednika Nazarbajeva Hrvatskoj prije devet mjeseci nisu bile političke fraze i neostvarivi ciljevi.

Naprotiv, usuđujem se reći da, iako su se naše dvije države priznale prije deset godina, u gospodarskom smislu prepoznale su se tek prije godinu dana. Vjerujem da je i to pravi put razvijanja naših daljnjih odnosa, u punom smislu riječi podudaran globalnim procesima gdje različita i udaljena regionalna okruženja ne predstavljaju prepreku za razvoj bilateralnih odnosa, već su poticaji za to kompatibilnost interesa i razvojnih procesa.

Takav pristup je i najbolji dokaz kako gospodarstvo i gospodarski poduzetnici mogu bit nosioci inicijativa u međunarodnim odnosima, koje su nekad bile ekskluzivno pravo klasične diplomacije i državnih administracija. Osobno podržavam takav pristup.

Harmonizacija s europskim standardima, - pravnim, ekonomskim, administrativnim - hrvatski je prioritet, a prvo nedavno takvo izvješće Europske unije o Hrvatskoj govori da smo ovaj dugotrajni put uspješno započeli.

Te standarde prihvaćamo jer vjerujemo u ideju ujedinjenog europskog tržišta. Te standarde moramo provesti jer oni stvaraju pretpostavke za oživljavanje našeg gospodarstva, ali ne samodostatnog, nego kroz suradnju s drugim državama i našim regionalnim okruženjem. Napokon, prihvaćanjem tih standarda, ne otvaramo samo vrata europskom tržištu u kojem sudjelujemo s 1% stanovništva, već u duhu globalizacije omogućuje nam lakše povezivanje i s drugim tržištima te izvaneuropskim gospodarskim partnerima, među kojima je i Kazakstan, čija se prostranstva mjere veličinom tog ujedinjenog europskog prostora.

Osim toga Kazakstan je kao članica Euroazijskog gospodarskog vijeća prirodna veza ta dva velika tržišta, te je svaka bilateralna suradnja naših gospodarstava ujedno i potencijalna suradnja gospodarski različito usmjerenih regija, što je u današnje vrijeme sve rjeđe prepreka, a sve češće izazov.

Što još možemo napraviti u našim gospodarskim, poslovnim i trgovinskim odnosima? Naše administracije moraju napraviti sve da olakšaju i potaknu suradnju Vas poduzetnika. Pritom je riječ još o mnogim područjima koja nisu regulirana bilateralnim sporazumima. Vjerujem da su se ovih dana u razgovorima složili naši vladini i poslovni stručnjaci da normativni okvir treba proširiti.

I Kazakstanu i Hrvatskoj priroda je dala različita bogatstva - Vama energente, nama more. Transkontinentalni energetski pravci i naše luke kao krajnja odredišta logičan su spoj ta dva interesa. Obje zemlje moraju savladati efikasno upravljanje tim resursima, i ne samo njima. Zato su potrebne strane investicije, ali tome nužno prethodi stvaranje poticajne i efikasne pravne i administrativne klime. Obje zemlje okrenule su se privatizaciji. Ali i Hrvatska i Kazakstan razvile su vlastiti i priznati "know-how" u mnogim područjima, a to svakako mogu biti i naši izvozni proizvodi. I tu vidim mogućnost suradnje mnogih naših poduzeća.

Danas je još možda prerano, ali vjerujem da ćemo uskoro razgovarati i o turističkim aspektima suradnje. Ne samo o turistima, već i o ulaganjima.

No, dinamiku gospodarskih odnosa ne određuju samo broj potpisanih međudržavnih ugovora ili pak dobre želje, već izravna suradnja gospodarskih partnera. Stoga sam čvrsto uvjeren da će vaši sastanci, i danas u Astani, a nadam se uskoro u Zagrebu, imati poticajne učinke na buduće gospodarske pokazatelje suradnje Hrvatske i Kazakstana.

Zapravo, vi ste svoj posao već započeli, a mi smo Vas danas prekinuli. Stoga Vam želim uspješan nastavak i završetak.

Hvala.