20.04.2007. - Ohrid, Makedonija

Govor predsjednika Mesića na Summitu o energetskoj stabilnosti jugoistočne Europe u Ohridu

 

Poštovane gospođe i gospodo,

Izuzetno mi je zadovoljstvo pozdraviti sve sudionike summita, koji je organiziran u predivnom Ohridu, na inicijativu mojeg prijatelja i kolege, predsjednika Republike Makedonije.
Današnji summit održava se pod nazivom: „Dugoročna energetska stabilnost – preduvjet za gospodarski razvoj“.
U zadnjih nekoliko godina, posebice nakon rata u Iraku, došlo je do izuzetno važnih promjena na svjetskim tržištima nafte i drugih energenata. Dugoročno svi moramo osigurati dovoljne količine nafte, plina i električne energije, kako bi osigurali ubrzani razvoj naših zemalja.
Sigurna i stabilna opskrba energentima postalo je ključno pitanje dugoročnog gospodarskog razvitka svih zemalja, pa tako i Hrvatske.
U skladu sa preporukama Europske unije, Republika Hrvatska nalazi se u situaciji da promišlja pouzdanost svoje energetske opskrbe, usklađeno s preporukama EU o “sigurnosti opskrbe”.
Energetska strategija EU ima ciljeve koji utječu i na naše nacionalne strategije. To su: tzv. “energy mix”, diverzifikacija, rast udjela obnovljivih izvora u energetskoj opskrbi, daljnje smanjenje emisije stakleničkih plinova i drugi.
Osim strateških odrednica EU, prisutne su druge pojave na tržištu, kao npr. okrupnjavanje energetskih tvrtki, te nastup ruskih tvrtki na jugoistoku Europe.
Navedena kretanja ukazuju na potrebu strateškog razmatranja energetike i “sigurnosti opskrbe” naših ekonomija.
Zemlje Jugistočne Europe, a time i Hrvatska, moraju se pozicionirati u ovim energetskim projektima u regiji!
Europski jugoistok ima velike razvojne potencijale. Sve zemlje regije povezuju se sa Europskom unijom, neke kao punopravne članice, neke kao kandidati za članicu Unije, a neke kroz Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Sve zemlje regije iskazuju snažan interes za ubrzani gospodarski razvitak.
Ako želimo ostvariti više stope ekonomskog rasta i industrijskog razvoja, moramo osigurati više energije. Nesporno je da zemlje jugoistočne Europe u protekloj dekadi nisu u potpunosti iskoristile svoje velike energetske potencijale. Moramo iskoristiti povoljan geografski položaj ove dijela Europe, koji je sjecište energetskih puteva između Europske unije, Ruske Federacije i Mediterana, te Bliskog Istoka.
U takvim okolnostima, moramo promišljati kako iskoristiti vlastiti geostrateški položaj u razvitku energetskog sektora naših zemalja, ali kao dio šireg ekonomskog prostora, koji obuhvaća EU, ali i ostale zemlje Starog kontinenta. Zbog toga se ovaj sastanak na vrhu pokazuje pravodobnim, potrebnim i korisnim.
Dozvolite da istaknem neke elemente hrvatskog doprinosa regionalnoj i evropskoj energetskoj mreži. Hrvatska ima važno mjesto kao poveznica elektroenergetskog sustava srednje i jugoistočne Evrope, sa značajnim brojem interkonekcijskih vodova sa svim susjednim zemljama. Hrvatska elektroprivreda postala je tako integralnim dijelom evropskog tržišta električne energije.
Hrvatska planira izgradnju prekograničnog dvostrukog dalekovoda 400 KV Ernestinovo (Hrvatska) – Peć (Mađarska). Posebno je važan i projekt elektroenergetskog povezivanja sa Italijom, preko istosmjernog prijenosa električne energije. Želimo realizirati nove proizvodne objekte (TE) u BiH. Aktivno sudjelujemo u projektu Paneuropskog naftovoda (PEOP). Već ovog mjeseca pokrenut ćemo službene pregovore sa Slovenijom i Italijom o modificiranoj verziji projekta DružbAdria, kojeg smatramo komplementarnim projektu Paneuropskog naftovoda.
Uvjeren sam da će vaše rasprave pokazati kako jugoistočna Europa, za mene je posebno važna Hrvatska, ima značajne potencijale za povezivanje evropskih, ruskih i sredozmemnih mreža i sustava. Hrvatska radi na projektima koji imaju značenje za cijelu regiju, ali i širu Evropu, posebice Europsku uniju. Primarno to se odnosi na izgradnju terminala za ukapljeni plin, tzv. LNG terminal kapaciteta do 15 milijardi kubičnih metara plina, u sjevernom Jadranu. Ovaj hrvatski LNG terminal povezivat će Europu i Bliski Istok.
Osim toga, Hrvatska namjerava izgraditi podzemno skladište plina u Slavoniji, koji bi služio EU i Ruskoj Federaciji, radi osiguravanja stabilnosti opskrbe plinom. Ali, stabilnost opskrbe bila bi osigurana i drugim zemljama u regiji, u jugoistočnoj Evropi, jer bi služilo i za regionalni tranzit plina. Suvremeni procesi koncentracije, najprije naftne industrije, a potom plinske i elektroenergetske, pokazuju svu osnovanost razmatranja uvjeta i rokova za uspostavu tzv. “regionalnog energetskog raskrižja” (engleski, “regional energy hub”) u Republici Hrvatskoj. To je strategija za koju se zalažem. To će postati glavnim ciljem nove hrvatske energetske strategije. Projekti kao što su LNG projekt i PEOP projekt, Družba Adrija, uz postojeću infrastrukturu za električnu energiju, preduvjeti su za realizaciju energetskih tokova preko Hrvatske, kao preduvjeta za energetsko raskrižje. Tako bi Hrvatska relativno brzo mogla postati regionalna poveznica glavnih energetskih pravaca u Europi; točka povezivanja Europske unije, sa Ruskom Federacijom, te zemljama Mediterana i Bliskog istoka.
Hrvatska će se aktvino angažirati na realizaciji ovih projekata u energetskom sektoru, jer je njihov pravovremeni završetak od izuzetne strateške važnosti! Mi ne želimo propustiti razvojnu šansu koja se ovime pruža, želimo dati svoj konstruktivni doprinos osiguravanju dugoročne energetske stabilnosti Hrvatske, regije i šireg područja Europe.
Sve su to teme o kojima želim dodatno razmijeniti mišljenja sa vama na energetskom summitu šefova država, kojeg ću organizirati 23. i 24. lipnja ove godine u Zagrebu.
Pozivam vas da dodjete i aktivno sudjelujete u zagrebačkom energetskom summitu.
Poštovane gospođe i gospodo,
Glavni ciljevi energetske strategije Europske unije – ali i naših zemalja - su u osiguravanju dovoljnih količina svih oblika energije, diverzifikacija i sigurnost opskrbe na dulji rok.
U tome se sve zemlje jugoistočne Europe, moraju ugledati na zemlje Europske unije. Deregulacija tržišta energentima i privatizacija kompanija u sektoru energetike mora se obaviti na način da zadržimo suverenitet nad ovim ključnim dijelom nacionalnog gospodarstva. Zbog toga će dio naših rasprava biti usmjeren na institucionalna i pravna pitanja. Ali, to ne smije postati preprekom našoj suradnji u energetskom sektoru. Baš suprotno, mi moramo suradjivati u razvitku naših energetskih sektora. Uostalom, od 1. srpnja 2006. na snagu je stupio Ugovor o uspostavi energetske zajednice za sve njegove potpisnice, s ciljem stvaranja jedinstvenog regulacijskog prostora za zemlje Europske unije i jugoistočne Europe. Zbog toga smatram da je ovaj summit jako važan, jer potiče proces regionalne gospodarske suradnje. Nema sumnje da – u sklopu nacionalne gospodarske strategije - razvitak energetskog sektora predstavlja prioritet razvoja Hrvatske.
Poštovane gospođe i gospodo,
Tokom ovog summita bit će potpisana „Završna deklaracija“, kojom želimo istaknuti naše čvrsto političko opredijeljenje da medjusobno suradjujemo u energetici, te da potičemo zajedničke investicijske projekte, kako bi stvorili nužne preduvjete za ubrzani razvitak naših ekonomija.
Današnji summit predstavlja dodatni poticaj regionalnoj suradnji u energetici, jer je – da vas podsjetim – početkom ovog mjeseca u Zagrebu je potpisana „Ministarska deklaracija“ između Rumunjske, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije u vezi s paneuvropskim naftovodom za tranzit nafte iz kaspijskog područja od rumunjske luke Constante do Trsta“ (PEOP).
Na kraju, čestitam organizatorima summita, predsjedniku Republike Makedonije, te šefovima država drugih zemalja koje sudjeluju u njegovom radu.
Hvala lijepa!