21.12.2004.

Govor predsjednika Mesića na prijemu za državne dužnosnike u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana

 

Gospođe i gospodo,

dužnosnici državne i lokalne,

zakonodavne, izvršne i sudske vlasti,

poštovani vjerski velikodostojnici,

gospodarstvenici,

cijenjeni gosti i uzvanici,

 

 

Sve vas srdačno pozdravljam i želim Vama i svim građanima Republike Hrvatske sretan Božić i uspješnu Novu 2005. godinu.

 

Republika Hrvatska potvrdila je demokratske vrijednosti našeg političkog ustroja. U protekloj godini nastavljen je razvitak demokracije i demokratskih odnosa. Gospodarska aktivnost u porastu je četvrtu godinu za redom. Međutim, naše gospodarstvo još uvijek nedovoljno proizvodi i izvozi, a na mnogim područjima ima neriješenih problema.

 

Hrvatska je nastavila utvrđivati stabilan vanjskopolitički položaj i ugled zemlje, te voditi aktivnu vanjsku politiku i suradnju sa zemljama u regiji. U protekloj godini Republika Hrvatska je postala kandidat za Europsku uniju, a dalje se nastavljaju pripreme za ulazak i u NATO savez.

 

Nastavljeno je jačanje demokratskih institucija u političkim odnosima unutar zemlje. U tome smo imali i dosta problema. Politički život obilježile su brojne afere, ali su one redom rješavane demokratskim sredstvima u institucijama političkog sustava. Stoga i njihov krajnji učinak ne mora biti isključivo negativan ako iz njih izvučemo prave pouke. Nakon mnogo javnih rasprava ipak se može reći kako naša zemlja sve svoje probleme rješava na temelju zakona i u skladu s demokratskom procedurom.

 

Zbog toga možemo reći da smo tijekom protekle godine učinili značajan korak u demokratizaciji političkog života u Republici Hrvatskoj i u jačanju demokracije.

 

U slijedećoj godini čekaju nas novi izazovi i značajne odluke. Morat ćemo odgovorno i odlučno početi pristupne pregovore za Europsku uniju. U tom procesu moraju se ispuniti i svi traženi uvjeti za početak pristupnih pregovora. Uz to, moramo nastaviti reformu pravosuđa i ostalih državnih institucija, a također i nastaviti međunarodnu afirmaciju naše zemlje.

 

Sve to neće biti lako jer stanje u međunarodnim odnosima nije jednostavno. Republika Hrvatska još se 2001. godine uključila u međunarodnu antiterorističku koaliciju i bila njezinom aktivnom članicom.

 

Tijekom intervencije u Iraku 2003. Hrvatska je ustrajala na principijelnom stajalištu, te uz to slijedila politiku Europske unije. Na takvoj politici ustrajat ćemo i dalje.

 

Nadamo se da će najnovije mirovne inicijative dovesti do bitnih pomaka u političkoj stabilizaciji Bliskog istoka i poboljšanja sveukupne svjetske situacije.

 

Sve to pokazuje da u zadanim okolnostima moramo realno prosuđivati međunarodne odnose u kojima naša zemlja djeluje, slijediti načela i aktivnost Ujedinjenih naroda te usklađivati svoje političke poteze s politikom Europske unije, čijom članicom želimo postati. Istodobno, Hrvatska će održavati sadašnje vrlo dobre odnose sa SAD, te ih i dalje unapređivati.

 

Hrvatska već četvrtu godinu za redom bilježi gospodarski rast. Međutim, tempo napretka je takav da svi ne mogu biti zadovoljni, ali pri tome moramo uzeti u obzir naslijeđeno stanje, međunarodne okolnosti i naše okruženje.

 

Razvitak gospodarstva uključuje veći rast gospodarske aktivnosti, a osobito domaće proizvodnje i izvoza. Sve to zahtjeva razradu odgovarajuće razvojne strategije i politike re-industrijalizacije zemlje na osnovama novog razvitka i novih tehnologija. To također uključuje obnovu sela, hrvatske poljoprivrede, ali i daljnju realizaciju infrastrukturnih projekata u zemlji.

 

Gospodarski rast mora poticati zapošljavanje, jer su ključni problemi Hrvatske previsoka razina nezaposlenosti, te, zbog toga, i nezadovoljavajuća razina životnog standarda hrvatskih građana.

 

Ekonomska politika mora poticati otvaranje novih radnih mjesta, kako bi se povećao udjel zaposlenih u aktivnom stanovništvu sa sadašnjih 52 posto na 65 posto. Samo na takvim osnovama mogu se riješiti svi ključni gospodarski i  socijalni problemi hrvatskih građana.

 

Na otvaranju Zagrebačkog velesajma i na savjetovanju hrvatskih ekonomista u Opatiji rekao sam kako ekonomska politika, osim gospodarskog razvitka, porasta proizvodnje i izvoza hrvatskih proizvoda, mora biti «socijalno osjetljiva», te da mora osigurati «socijalnu koheziju» hrvatskog društva.

 

Stoga nisam podržao, niti ću podržati ekonomsku politiku koja se pokušava voditi bez konsenzusa i socijalnog partnerstva.

 

 Poželjna ekonomska politika ne smije se zasnivati na smanjivanju socijalnih prava hrvatskih građana: od pokušaja «zamrzavanja plaća» i ubrzane privatizacije osnovnih javnih usluga, do radikalne degradacije razine zdravstvene zaštite i ugrožavanja prava osjetljivih skupina društva (umirovljenika, bolesnih, žena, mladih, studenata i drugih). Ovo nije populizam ili predizborna retorika!

 

Zalažem se za europski «model socijalno – tržišnog gospodarstva», a sve reforme moraju se temeljiti na «društvenom dogovoru», te jačanju «socijalne kohezije» hrvatskog društva.

 

Pred hrvatskom Vladom stoje ozbiljne zadaće, osobito u pogledu stvaranja pretpostavki za gospodarski razvoj i socijalni napredak.

 

Ona je također odgovorna i za osiguranje suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, te nastavak suradnje sa susjednim državama u cilju trajnog stabiliziranja šire regije. Ovo nisu lagani zadaci, ali vjerujem da ih uz potporu u Hrvatskom saboru Vlada može i mora ispuniti.

 

Osim političkih stranaka i nositelja vlasti važan segment demokracije i njezinog razvitka svakako je djelovanje nevladinih udruga i aktivista koji se zalažu za osiguravanje i poštivanje ljudskih prava.

 

Uz demokratiziranje odnosa u našoj zemlji, osobito je značajno podržavanje nevladinih udruga, njegovanje kulture dijaloga, što sve zajedno vodi prema razvitku civilnog društva i ispunjenju individualnih prava svakog pojedinca u Republici Hrvatskoj.

 

Hrvatskoj treba Europa, razvojni ciklus, uz intenzivno povećanje vlastite proizvodnje i izvoza, a to možemo ostvariti samo ujedinjeni oko ideja demokracije, vladavine prava i ljudskih sloboda.

 

Demokratizacija zemlje i izgradnja vladavine prava mora i može postati mjerilo za demokratizaciju i europeizaciju Hrvatske, čemu svi težimo.

 

Takva vrsta konsenzusa zajednički je interes svih snaga na političkoj sceni i svih građana Republike Hrvatske.

 

To nam daje za pravo da u ovim blagdanskim danima pozitivno gledamo na godinu koja je protekla, a još više s pouzdanjem na onu koja je pred nama.

 

Još jednom srdačno pozdravljam sve uzvanike i želim vam puno uspjeha u obavljanju vaših dužnosti. Svim građanima Republike Hrvatske želim sretan Božić i uspješnu Novu 2005. godinu.

 

Živjeli!