22.01.2008.

Govor predsjednika Republike na prijemu za državni vrh

 

Poštovani gospredine Predsjedniče Hrvatskog sabora,

Poštovani gospospodine Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,

Cijenjeni ministri, poštovani vršitelju dužnosti Načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga

poštovani predsjednici parlamentarnih stranaka i drugi uzvanici,

 

Zadovoljstvo mi je što Vas i ove godine mogu pozdraviti na tradicionalnom božićno- novogodišnjem prijamu, koji je upriličen nešto kasnije zbog konstituiranja 6. saziva Hrvatskoga sabora i procedure izglasavanja povjerenja novoj hrvatskoj Vladi. Predsjedniku i članovima Vlade kao i izabranim saborskim zastupnicima upućujem čestitku na izboru, izražavajući uvjerenje da će svoje dužnosti izvršavati na dobrobit svih hrvatskih građana.

Ove godine navršila se 15. siječnja deseta obljetnica mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja, što je bez sumnje bio velik ispit naše vjerodostojnosti kao države na unutarnjem i međunarodnom planu. Također uskoro se navršava 18. obljetnica prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj. Time naša demokracija stječe punoljetnost.

Njezinu zrelost potvrđuju uspješno provedeni izbori lani u studenome, ali i mjesto koje Hrvatska ima u međunarodnoj politici, što je nedavno potvrđeno izborom Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a. Sa završetkom protekle godine prestala je s radom Misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Hrvatskoj.

To je svakako svojevrsno priznanje napretka što smo ga ostvarili kao demokratska zemlja.

Ovom prigodom želim naglasiti i nekoliko zadaća koje stoje pred nama. Dopustite mi prije svega izraziti očekivanje da će Hrvatski sabor stvarati kvalitetne zakonske pretpostavke za usklađen društveni razvoj. Saborski zastupnici imaju veliku odgovornost ravnati se u svom radu prije svega nacionalnim interesom.

Pred izvršnom su vlasti brojne konkretne zadaće. Već ovih tjedana potrebno je donijeti nov Proračun, koji treba biti razvojnog, ali i socijalnog karaktera. Želim podsjetiti na to da je u članku 1. Ustava Republika Hrvatska definirana kao socijalna država. Potrebno je, poštujući načela tržišnog gospodarstva, zaštititi standard građana i ujedno poticati potreban gospodarski rast i povećanje zapošljavanja. Ističem i važnu zadaću dalje izgradnje prometne i komunalne infrastrukture.

To, među ostalim, treba biti u funkciji ubrzanog razvoj područja od posebne državne skrbi. Njihov razvoj treba ubrzati i drugim izravnim državnim ulaganjima, privlačenjem domaćeg i inozemnog kapitala te najavljenim mjerama fiskalne decentralizacije. Spuštanje dijela ovlasti države lokalnoj samoupravi ne bi međutim trebalo značiti njezino dalje usitnjavanje jer je to poskupljuje, umanjuje njezinu stručnost i negativno utječe na efikasnost.

Iznimno je važno pitanje reforma državne uprave. Nadam se da će najavljena Strategija reforme državne uprave pridonijeti povećanju njezine djelotvornosti. Pretpostavke za tu su njezina profesionalizacija, optimalna depolitizacija, pojednostavljenje upravnog postupka, opremljenost, adekvatno nagrađivanje i napredovanje u službi.

Druga važna reforma jest reforma pravosuđa. Ona, uz ostalo, pretpostavlja transparentnost pravnog sustava, ujednačenje sudske prakse, efikasan nadzor rada sudova, skraćenje rokova sudskog postupka, jačanje instituta nagodbe i mirenja, smanjenje broja općinskih sudova te donošenje zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Cilj reforme mora biti postizanje što većeg povjerenja građana u poštenje i pravednost sudbene vlasti. To je pretpostavka daljeg napretka zemlje i uspješne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Želim još kao vrlo važne zadaće spomenuti nužnost zaustavljanja depopulacijskog trenda, zaštitu prirodnih resursa te dalje unapređenje zaštite i promicanja ljudskih i manjinskih prava u skladu s Ustavom i demokratskim standardima.

U vezi s tim želim naglasiti da Hrvatska sada, nakon tragičnog iskustva agresije i rata, upravo u području poštivanja ljudskih prava, posebice manjinskih prava, čini snažne iskorake. Zaštita i promicanje manjinskih prava znači doprinos napretku cijele zajednice, a samim tim i većinskoga, hrvatskog naroda, dok zauzimanje manjinskih predstavnika za opće društvene i državne interese pridonosi ostvarivanju njihovih posebnih prava. Želim ovom prigodom istaknuti i važnu ulogu što je vjerske zajednice imaju u radu za dobro svih građana. One, ostajući odvojene od države, znatno pridonose promicanju društvenog mira, moralnih vrijednosti, socijalne skrbi, obrazovanja, širenju duha dijaloga i tolerancije.

Uz spomenuti rad koji smo započeli u Vijeću sigurnosti, glavni vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske ostaje nastavak pregovaračkog procesa o ulasku u Europsku uniju i ulazak u NATO-savez.

Hrvatska je od države koja je trebala međunarodne misije radi pomoći u uspostavi mira postala zemlja koja uspješno sudjeluje u međunarodnim mirovnim misijama. S pravom se nadamo skoroj pozivnici o pristupanju NATO-savezu. To međutim od nas traži ubrzanu modernizaciju i opremanje Oružanih snaga radi optimalizacije njihove borbene spremnosti.

Kada je riječ o pregovorima o pristupanju Europskoj uniji, očekujem da će kriterij ulaska u Europsku uniju prema vlastitim zaslugama biti dosljedno primijenjen i da se punopravno članstvo Hrvatske može postići u obostrano izraženom željenom roku. Pri tome Vlada i pregovarački tim imaju obvezu da optimalno ubrzaju ispunjavanje kriterija o pristupu što nam ih postavlja Europska unija, ali i da pri tome uspješno zaštite vitalne nacionalne interese.

U tome smislu, kada je u pitanju zaštita Jadrana, vjerujem u načelo poštivanja jednakih kriterija za sve zemlje u skladu s njihovim suverenim pravom da konzumiraju odredbe međunarodnog prava odnosno Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Hrvatska će sa svoje strane učiniti potrebne korake da nakon stupanja na snagu Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa nađe s prijateljskim zemljama Italijom i Slovenijom zajedničko rješenje o zaštiti Jadrana, u interesu svih triju zemalja.

Kada je riječ o drugim pitanjima vezanim za mir i razvoj ovog dijela Europe, Hrvatska će dalje podupirati napore međunarodne zajednice da se nađe mirno i pravedno rješenje za problem Kosova kao i nastojanja međunarodne zajednice i konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine da se njezin razvoj usmjeri u skladu s potkraj prošle godine potpisanim Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Republika Hrvatska uz to ima obvezu konstitutivnom hrvatskom narodu i dalje pružati potrebnu razvojnu pomoć u skladu s Daytonskim sporazumom i Ustavom Republike Hrvatske.

Dopustite mi na kraju svima vama zahvaliti na uspješnoj suradnji tijekom prošle godine. Vjerujem da ćemo svi zajedno ove godine učiniti potrebno da se Republika Hrvatska uspješno razvija kao zemlja mira, demokracije i željenog života za sve svoje građane.

Hvala!