Poštovani gospodine Brown 
Poštovana gospodo predsjednici,
Sudionici konferencije,
Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo sudjelovati na ovogodišnjoj Konferenciji Zaklade 2020 pod naslovom: Kako možemo vjerovati jedni drugima?, odnosno kako uspostaviti povjerenje. Dozvolite mi da, odmah na početku, zahvalim organizatorima na mogućnosti da se u ovako širokom krugu raspravi o temi uspostave povjerenja, koja je od najvećeg značenja upravo na ovim prostorima. Naš prostor, a pri tome mislim na zemlje regije, idealan je poligon za izučavanje izgradnje i uspostave povjerenja. Iskustva s kojima smo se susretali kao narod ranjen ratom i kao zemlja u tranziciji, neprocjenjiva su za kvalitetno promišljanje ovih smjernica. Uvjeren sam da je ova tema uvijek aktualna i da nikada nije dovoljno isticati njezinu važnost. O tome nam govori povijesno iskustvo mnogih demokratskih zemalja, ali i vlastito, kratkotrajno iskustvo ugradnje demokratskih principa u temelje društva. Graditi povjerenje – osnovno je pitanje i trajna zadaća svih segmenata društva. U tom procesu moraju sudjelovati svi - od nosioca vlasti do znanstvenih, istraživačkih, gospodarskih, stranačkih i crkvenih struktura. Na ovim prostorima, taj je zadatak još i značajniji. Breme nedavne prošlosti koje nosimo, rezultat je bezumnog rata koji je odnio na tisuće života, razorio kuće, ali i, još važnije, domove tisuća ljudi. Mnoge od njih rat je prisilio na nov početak… Stoga sam uvijek isticao da je, osim obnove kuća, važno obnoviti i život na tim prostorima. A, bez međusobnog povjerenja, nije moguća ni uspostava suživota. U tome, smatram, upravo mi, izabrani predstavnici svojih građana, imamo odlučujuću ulogu. To nije samo naša dužnost, nego prije svega izazov s kojim se moramo i možemo suočiti. Evidentno je da uspostava povjerenja zadire u sve pore društva. Od privatne razine, do razine uže i šire društvene zajednice, a o njoj možemo govoriti čak i u dijelu komunikacije između država i naroda. Mi, nosioci vlasti, moramo se zauzimati za izgradnju povjerenja isključivo kroz institucije demokratski izabrane vlasti. Pretpostavka za to su stvaranje institucija pravne države i njihovo dosljedno funkcioniranje. Pred svima nama, dakle, stoji zadaća izjednačavanja svih građana pred zakonom, bez obzira na njihovu nacionalnost, vjersku ili rasnu pripadnost, spol ili imovinsko stanje. S izgradnjom povjerenja, međutim, treba započeti na najnižim razinama i najmanjim ćelijama društva. Ali, time se ovdje neću baviti. Fokus našeg interesa treba biti što mi kao političari možemo učiniti u uspostavi povjerenja. A u tome važnu ulogu igra naša vizija o budućnosti naših zemalja. Više sam puta isticao: želio bih da Hrvatska bude zemlja sretnih ljudi. Da bi to uistinu postala, njeni građani moraju izgraditi svijest o sebi, imati povjerenja u drugoga – na poslovnom planu i u institucije države. Tek tada, komunikacija sa svijetom biti će zdrava, neopterećena raznoraznim fobijama koje nam, je, nažalost, bliska prošlost ostavila u naslijeđe; želio bih da Hrvatska bude zemlja u kojoj će se poštovati red i zakon. Da bi to postala, moraju funkcionirati institucije pravne države. Dosljedna primjena zakona najbolji je garant povjerenja građana u te institucije, a ona opet pomaže da se te institucije svakoga dana osnažuju. Ne treba zaboraviti da je suzbijanje korupcije jedna od osnovnih mjera podizanja stupnja povjerenja u institucije. želio bih da Hrvatska bude gospodarski prosperitetna zemlja. Da bi to postala mora biti stvorena povoljna klima za ulaganja, što se postiže, prije svega, uspostavom povjerenja u institucije, posebno pravosudne i, nadasve, potpunim funkcioniranjem pravne države. želio bih da Hrvatska bude moderna država, uređena na načelima vladavine prava. Da bi to postala, njene institucije moraju funkcionirati i biti kompatibilne zemljama duge demokratske tradicije. Pravi i jedini odgovor ovakvoj viziji jest – ulazak u Europsku uniju. Stoga i ovom prilikom naglašavam – Europa je jedina regija kojoj, u konačnici, želimo pripadati i čije standarde želimo usvojiti. Svjesni smo uvjeta koje treba ispuniti i odlučni da bez zadrške nastavimo započetim putem. Svojim primjerom želimo pokazati da se ulaganje u demokraciju isplati, da je ulaganje u europske standarde ulaganje u budućnost i ostvarenje zajedničkog cilja – postizanje članstva u Europskoj uniji. U tome želimo koristiti iskustva sadašnjih zemalja članica, ali i razmjenjivati vlastita iskustva s onima koji tek kreću europskim putem. Želio bih reći nekoliko riječi i o potrebi da se sve sastavnice društva stave u službu izgradnje povjerenja. Tu, prije svega, mislim na proces obrazovanja putem kojeg je moguće usađivati povjerenje od najranije dobi. Kao ilustraciju navodim inicijativu osnivanja vrtića u Vukovaru u kojem će djeca različitih nacionalnosti polaziti nastavu na engleskom jeziku. Ona će, a da nisu toga niti svjesna, upijati toleranciju, suživot, nediskriminaciju, potrebu za dijalogom i, u to sam uvjeren, u svom suučeniku jednoga dana gledati mladića ili djevojku, susjeda, kolegu – jednom riječi: čovjeka! Hrvatskoj je potrebna ovakva vizija, Hrvatskoj su potrebni ovakvi projekti - da bi mogla, s poštovanjem prema svim žrtvama ratnog bezumlja, okrenuti stranicu nedavne prošlosti i usmjeriti se prema budućnosti! Mi, političari, tu viziju moramo uvijek iznova potkrepljivati i nikada ne prestajati ponavljati i podupirati mjere za izgradnju povjerenja. Iskustvo nam govori da je ono krhko, podložno narušavanju. Stoga je od najveće važnosti istodobno izgrađivati i povjerenje u državne institucije, čija snaga počiva na dosljednoj i ravnopravnoj primjeni propisa. Nadalje, moramo nastojati da što prije sažive demokratska načela. Samo tako moći ćemo prihvatiti red kojeg daje poredak i usvojiti zasade koje građane čine dostojnim članovima društva. U tome nam od velike pomoći mogu biti ne-vladine organizacije, čiji je doprinos izgradnji civilnog društva od izuzetnog značenja. Svjesni smo, također, da je izgradnja povjerenja bitan preduvjet uspješnog završetka procesa povratka. Sve smo bliži završetku obnove kuća, ali, kako se pokazalo, to je lakši dio. Mnogo je teže približiti susjeda susjedu, i ponovno uspostaviti normalne životne tokove. Upravo to je naš cilj i, dok ga ne postignemo, ne možemo biti u potpunosti zadovoljni. Ne treba zaboraviti da bez uspostave povjerenja nema ni trajnog mira ni stabilnosti na ovim prostorima. Često nam se nametalo pitanje: U što treba ulagati prije – izgradnju povjerenja ili gospodarski oporavak? Odgovor je jednostavan – u oba segmenta paralelno. Svrha je postići razinu u kojoj će se svi susretati na radnom mjestu kao profesionalci, a nacionalnost neće biti prepreka njihovom zajedničkom poslu. Stvarajući takve uvjete, stvaramo i klimu u kojoj možemo kreirati nove prilike za razvoj demokracije, ljudskih prava i poduzetništva, kao i gospodarstva u cijelosti. A sve je to dobra podloga da Hrvatska, kao zemlja šansi, stvori uvjete da jednoga dana postane i prosperitetna zemlja. Želio bih ovdje reći i nekoliko riječi o veoma važnoj ulozi medija u izgradnji povjerenja. Svojim objektivnim izvještavanjem, oni, s jedne strane, pridonose stvaranju ozračja povjerenja. S druge, pak, strane čine da građani steknu povjerenje u informaciju općenito. U današnjem vremenu to je od izuzetne važnosti. Upravo to je doseg kojeg želimo postići u formiranju našeg medijskog prostora. Mislim, gospođe i gospodo, da možemo slobodno reći da je Hrvatska danas, u pogledu izgradnje povjerenja, veliko gradilište. Učinjeno je puno na svim razinama, a poduzete mjere obećavaju da će se uzlazni trend nastaviti. Uz ne-vladine organizacije, koje su nosioci sustava uspostave povjerenja među građanima, kao i onog prema institucijama, prisutne su sve više i inicijative na razini vlade. Sa svoje strane, i dalje ću osobno podupirati svaku inicijativu usmjerenu na uspostavu povjerenja, kako bi Hrvatska što prije bila spremna uključiti se u europske tokove. Dopustite mi, da na kraju ponovnim slijedeće: Hrvatsku želimo dovesti u Europu kao prosperitetnu, modernu i konkurentnu zemlju. Želimo je, osobito, uklopiti u europsku obitelji na planu izgradnje povjerenja. Ne zaboravimo, naime, da je Europa nastala upravo na konceptu uspostave povjerenja među narodima. Impuls koji su dali političari, slijedili su svi segmenti društva i omogućili ne samo da on saživi i da tadašnja Europska zajednica preraste u snažnu tvorevinu, nego i da dosljedno odgovori početnom izazovu izraženom u geslu: Mi ne ujedinjujemo zemlje, mi objedinjujemo ljude! Zahvaljujem!