Poštovane gospođe i gospodo,

 Ekonomska suradnja Nordijskih zemalja i Hrvatske, tema je «Nordijskih dana», poslovnog foruma kojeg su organizirala Veleposlanstva Danske, Finske, Norveške i Švedske u Zagrebu.

Gospodarska suradnja između Nordijskih zemalja i Hrvatske, ali i europski integracijski procesi, zbog različitosti ovih zemalja, imaju više aspekata. Ukratko, ne radi se o homogenim skupinama zemalja.

Tako su, primjerice, Švedska, Finska, i Danska punopravne članice EU, ali Švedska i Danska, nisu pristupile Europskoj monetarnoj uniji (EMU).

Finska je članica eurozone. Norveška i Island nisu članice EU, već EFTA-e.

Međutim sve zemlje članice su jedinstvenog europskog ekonomskog područja (engleski, «European Economic Area» – EEA).

Ovakvo stanje čini situaciju u Nordijskim zemljama vrlo specifičnom, s aspekta europskog udruživanja, ali i ekonomskog povezivanja i suradnje.

Finska i Švedska ulaze u krug zemalja sa najkonkurentnijim gospodarstvima u svijetu.

U isto vrijeme, sve Nordijske zemlje svojim društvenim modelom osigurale su vrlo visoku razinu «socijalne solidarnosti», koji se skupno naziva europskim «socijalno – tržišnim modelom».

Nordijske zemlje, ekonomije sjeverne Europe, također se susreću sa određenim ekonomskim problemima: odnosom prema europskim integracijskim procesima; pritiscima za reformu «države blagostanja», i problemima imigracije.

No, uvjeren sam da će pronaći adekvatna rješenja za ove probleme.

Uostalom, ovom prilikom želim istaknuti «Finski» i «Švedski» model ekonomske razvojne politike, kao vrlo poučan za «male i otvorene ekonomije, kakva je Hrvatska.

Takav društveno – ekonomski model želimo izgraditi i u Hrvatskoj !

Uostalom, sve Nordijske zemlje ostvaruju ekonomski rast u uvjetima makroekonomske stabilnosti i razvijene socijalne solidarnosti.

Ekonomska suradnja između Hrvatske i Nordijskih zemalja, odvija se na dvostranoj osnovi, ali i kroz međunarodne integracije (EU i EFTA).

Hrvatska ima posebne trgovinske i carinske aranžmane sa Europskom unijom i EFTA-om !

Ovi ugovori daju nam dobar okvir za jačanje ekonomske suradnje.

Naravno konkretni poslovni aranžmani moraju se dogovarati između poslovnih ljudi, hrvatskih i Nordijskih tvrtki, pa poslovne forume kakav je ovaj danas smatram izuzetno korisnim za razvijanje ekonomske suradnje između naših zemalja.

Glavna tema ovog savjetovanja je posvećena «Hrani i prehrambenoj industriji», sa ciljem da hrvatska poduzeća kroz trgovinsku suradnju poveže sa tvrtkama iz Nordijskih zemalja. Mislim da je to izvrsna zamisao !

Naime, procjenjuje se da će Hrvatska ove godine uvesti hrane za oko 1,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos od osamostaljenja Hrvatske !

Hrvatska je vjerojatno jedina zemlja u Europi koja uvozi mlijeko, iako ima sve uvjete da zadovolji svoje potrebe vlastitom proizvodnjom !Slično je i sa proizvodnjom mesa !

Uostalom, prema «Popisu poljoprivrede 2003. godine» Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, prema svim važnijim indikatorima hrvatska poljoprivredna proizvodnja znatno zaostaje u zadnjih dvadeset godina !

Prema najnovijim podacima Hrvatske gospodarske komore, izvoz poljoprivrednih proizvoda i prehrambene industrije zabrinjavajuće je smanjen, a uvoz ubrzano raste.

Ovakva kretanja u poljoprivrednoj proizvodnji, uvozu i izvozu prehrambenih proizvoda moramo radikalno promijeniti !

Moramo promijeniti naš odnos prema poljoprivredi, prema hrvatskom selu i hrvatskim seljacima !  

Moramo razvijati modernu hrvatsku prehrambenu industriju, na domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, a ne na uvozu hrane !

Moramo postati zemlja «zdrave hrane», ekološki čiste hrane, koja je naša «konkurentska prednost» na tržištu EU.

Hrvatska ima velika poljoprivredna zemljišta koja su tijekom rata bila minirana. Dana su ona dijelom razminirana, a na dijelu njih je razminiranje u tijeku. To znači da ta zemljišta nisu bila tretirana kemikalijama te stoga predstavljaju veliki potencijal za proizvodnju ekološki čiste hrane te mogu biti velika komparativna prednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje na europskim i svjetskim tržištima.

Stoga smatram vrlo korisnim da se naša poduzeća poslovno povežu, kako bi se iskoristila vaša dragocjena iskustva u poticanju moderne intenzivne poljoprivredne proizvodnje, ali i izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Naposljetku, sve to ukazuje na važnost vaše inicijative, a uvjeren sam da se sa ovime što sam iznio u potpunosti slaže i ministar poljoprivrede Republike Hrvatske, koji je ovdje sa nama.

Naposljetku, dopustite mi da se zahvalim organizatorima savjetovanja na ljubaznom pozivu da prisustvujem vašem skupu i održim kratki uvodni govor.  

Smatram da će svaka nova konferencija donijeti nove rezulate jer je najvažnije povezati ljude jer kada se ljudi susreću i upoznaju mogu bolje surađivati.

Hvala lijepa !