Poštovane gospođe i gospodo!
Poštovani predstavnici švedskih i hrvatskih kompanija! 

Zadovoljstvo je prisustvovati otvaranju Švedsko – Hrvatskog gospodarskog foruma.
Ovaj skup organiziralo je nekoliko švedskih državnih agencija: «Švedsko vijeće za trgovinu», «Švedska agencija za ulaganja» i «Švedsko vijeće za uvoz».
Veliku pomoć u organizaciji ovog Foruma dao je gospodin Sture Teolin, Veleposlanik Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj!
Danas su ovdje prisutni ministar gospodarstva u Vladi Republike Hrvatske dr. Ljubo Jurčić sa suradnicima, hrvatske izvozne banke, te predstavnici značajnih hrvatskih kompanija!
Prisustvo hrvatskih političkih i gospodarskih dužnosnika, te poslovnih ljudi, pokazuje kako postoji znatan interes poduzetnika u daljnjem razvijanju ekonomskih odnosa između naših zemalja.
Danas ću imati zadovoljstvo susresti se sa gospodinom Joranom Peršonom, predsjednikom švedske Vlade i razgovarati o odnosima Švedske i Hrvatske. 
Dozvolite nekoliko riječi o tome kako gledamo na Švedsku, kakvi su međusobni odnosi i da li postoje mogućnosti unapređivanja gospodarske suradnje.
Švedska je industrijski razvijena i moderna tržišna ekonomija. Ali, Švedska je i metafora za «državu blagostanja», za državu koja je uskladila načela tržišnog gospodarstva i skrb, visoku razinu socijalne zaštite za svoje građane. Švedski politički model temelji se na modelu konsezualne demokracije. To daje nužnu političku stabilnost zemlji.
Specifičan je geopolitički položaj Švedske. Švedska je članica Europske unije, ali nije pristupila Europskoj monetarnoj uniji. Švedska je zadržala status neutralne države i nije članica NATO-a. Zbog takvog položaja, Švedska može postati svojevrstan «most» - u gospodarskom smislu - između EU i Rusije.
Iduće godine EU se proširuje za deset novih članica. Projekt europskog udruživanja nije samo ekonomski projekt, sa ciljem ostvarivanja jedinstvenog tržišta.
On je i vrhunsko civilizacijsko dostignuće, u kojem se različiti narodi i nacije Europe dobrovoljno udružuju, prenose dijelove nacionalnog suvereniteta na zajedničke institucije, ali zadržavaju izvorni politički suverenitet i vlastiti kulturni identitet.
Udruživanje Europe neizbježan je proces, ali on će se odvijati, da tako kažem, «u dvije brzine», na dvije razine.
Različite članice EU, prihvatit će različite stupnjeve njihove integriranosti u Europsku uniju. Tako sam shvatio i ishod nedavno održanog referenduma o Švedskom pristupanju eurozoni.
Međutim, uvjeren sam da to neće djelovati negativno na ukupan proces udruživanja. Europski integracijski procesi odvijat će se drugačijom dinamikom. Tome će posebni poticaj dati rasprava o novom Ustavu EU, koja je u toku.
Švedsko predsjedanje Europskom unijom i osobni angažman premijera Persona, ostat će zapamćeni. Posebno bih podsjetio na zalaganje za rješavanje problema «proširenja» Unije  (bez obzira na eventualne unutarnje slabosti EU), skrb za sve građane, zaštitu okoliša i rješavanje problema nezaposlenosti.
Hrvatska želi postati dijelom takve europske zajednice naroda. Hrvatska je «mala otvorena ekonomija» u tranziciji, koja ostvaruje visoke stope ekonomskog rasta (najviša u regiji), u uvjetima niske inflacije (najniža u regiji). Osnovni pokretači razvoja bile su javne investicije i osobna potrošnja.
Sklopili smo brojne bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini, ali i sporazume sa EU, EFTA-om i CEFTA-om. Ostvarili smo uspješnu turističku sezonu. Imali smo pet posto gostiju više nego lani. Devizni priljev od turizma djelovao je pozitivno na platnu bilancu. devizne rezerve kod centralne banke visoke su i garantiraju vanjsku likvidnost zemlje.
Registrirana nezaposlenost je smanjena, a brojnim mjerama se potiče razvitak privatnog poduzetništva, te sektora «malih i srednjih poduzeća».
Ubrzano završavamo izgradnju autocesta, koje će povezati središnji dio zemlje sa Jadranskom obalom (autocesta Zagreb – Split, do Dubrovnika), te luku Rijeka sa granicom susjedne Mađarske. Potaknuta je modernizacija željeznice, realizira se projekt plinifikacije, radi se na modernizaciji naftovoda, planiramo modernizaciju aerodroma i luke Rijeka.
Ukratko, država kroz javne investicije na obnovi i izgradnji krupne privredne infrastrukture, stvara pretpostavke za brži gospodarski razvoj. Vidljivo je da hrvatsko gospodarstvo ima potencijale za veću i raznovrsniju suradnju sa Švedskom.
Planiramo priključenje Europskoj uniji 2007. godine. Pri tome, naš ekonomski rast mora biti kvalitetan i održiv, kako bi se Hrvatska približila standardima EU i ekonomskoj i socijalnoj razvijenosti zemalja Europske unije.
Kakvi su trenutačni švedsko – hrvatski ekonomski odnosi? Koja su područja moguće suradnje?
Bolji ekonomski odnosi između Švedske i Hrvatske moraju se temeljiti na uzajamnom interesu. Cilj kojeg možemo realno ostvariti je povećanje ukupne robne razmjene (153 milijuna dolara, 2002. godine), barem do razine one iz 1994. godine (245 milijuna dolara).
Međutim, osim klasične trgovine, želim istaknuti kako je potrebno unaprijediti suradnju kroz uzajamna direktna ulaganja.
Podržat ćemo švedske investicije, posebice u proizvodni sektor gospodarstva, ali i u sektor usluga.
Glede švedskih investicija, želim istaknuti kako radimo na uklanjanju «uskih grla», tzv. «administrativnih prepreka», koje ograničavaju nova (strana) ulaganja u sektor «malih i srednjih poduzeća».
Ovdje moram istaknuti kako je u Hrvatskoj relativno dobro razvijen institut «slobodnih zona», ali radimo na tome da inozemnim ulagačima odobrimo još bolje, konkurentnije uvjete poslovanja, uz povoljnije carinske i fiskalne poticaje.
Poštovane gospođe i gospodo!
Brojne su mogućnosti ekonomske suradnje između Kraljevine Švedske i Republike Hrvatske.
Hrvatsko gospodarstvo mora postati konkurentnije i mora pronaći one «tržišne niše» u kojima imamo prednosti. Od švedskih partnera, očekujemo nova ulaganja, i transfer tehnologije i znanja.
Gospodarska suradnja mogla bi se razvijati u različitim područjima. Primjerice, velike potencijalne mogućnosti vidim u: informatičkoj tehnologiji i telekomunikacijama, brodogradnji, metalnoj industriji (proizvodnji kapitalne opreme), drvnoj industriji, energetici, zaštiti okoliša, te u zdravstvu i turizmu. Suradnja se, također, može povećati u području bankarstva i financijskih usluga.
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) ponovno je otvorila svoj ured u Štokholmu prije dvije godine. Vratili smo se na skandinavsko tržište u najboljem izdanju. Ukupan broj turista u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je oko 112.000, odnosno 58 posto više nego lani.
Velike mogućnosti postoje u nautičkom turizmu, ponudi aranžmana na hrvatskim otocima, ali i u korištenju predsezonskog razdoblja. Moramo raditi na tome da kroz turizam jače povežemo dva prijateljska naroda, ali i naša gospodarstva.
Uostalom o svemu tome će se konkretnije raspravljati na današnjem Forumu.
Naposljetku, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je na državnoj razini uspostavljen pravni okvir za nesmetano odvijanje ekonomske suradnje između Švedske i Hrvatske.
Inicijativa sada mora biti na poslovnim ljudima, na hrvatskim i švedskim tvrtkama.
Ovaj gospodarski Forum ima za cilj uspostavu atmosfere još većeg poznavanja i još bolje suradnje između Kraljevine Švedske i Republike Hrvatske. Uvjeren sam da ćemo u tome danas biti uspješni.
Tome će posebice doprinijeti i moj sutrašnji susret sa Kraljem Švedske Nj. E. Karlom Gustavom XVI. Ovom susretu pridajem veliko značenje u izgradnji još boljih odnosa između dvije prijateljske države.
Želim vam, poštovane gospođe i gospodo, uspješan rad! Hvala lijepa!