Poštovani gospodine Predsjedniče,
Gospođe i gospodo,
dragi prijatelji,

Sa zadovoljstvom sam prihvatio poziv da učestvujem u radu ovog Foruma, jer na ovim turbulentnim prostorima kroz povijest smo češće bili svjedoci sukoba civilizacija i kultura nego dijaloga kojega sada i u budućnosti želimo, hoćemo i namjeravamo promovirati.

U Jugoistočnoj Europi, u regiji koje je sastavni dio i moja zemlja, religija – kao sastavni dio kulture i jedno od civilizacijskih obilježja, je imala u povijesti ulogu vododjelnice u formiranju nacionalne svijesti, u formiranju nacija, a time, kasnije, u formiranju nacionalnih država. I ovdje, kao i u Europi, trajali su i vjerski ratovi. I premda religijski sistemi ne propovijedaju rat i nasilje i nose u sebi poruku Dobra, ne možemo ostati slijepi pred činjenicom da su vjerska i religijska osjećanja i opredjeljenja često bila instrumentalizirana i služila kao razlog i povod za nasilje i sukobe. Religijske, kulturološke i civilizacijske razlike i u povijesti i u recentnim ratovima i sukobima u regiji znali su poslužiti kao instrument sile i politike za provođenje nasilja, rata, za agresiju i povećanje prostora.

Na ovom su se Forumu okupili predstavnici znanosti, djelatnika u području kultura i međunarodnih organizacija, ali i odgovorni politički vođe država Jugoistočne Europe. Na nama je da odlučno, određeno i ne samo kurtoazno podržimo i promoviramo dijalog između naših sličnih, ali i često različitih kulturnih i civilizacijskih stečevina. Ne samo sadašnji i trenutni dijalog, već dijalog kao kontinuirani proces , dijalog kao raspravu i razgovor koji će pridonijeti stabilnosti i trajnijem miru i suradnji u regiji, a time i na čitavom kontinentu.

Moramo biti svjesni da su se u svijetu, pa i u ovoj europskoj regiji, uz rasap zatvorenih političkih i civilizacijskih tvorevina, rađali novi entiteti: nacionalni i etnički, ekonomski, kulturni i lingvistički. Svi oni su nastojali utemeljiti i ojačati svoj identitet. Ti su novi entiteti željeli i htjeli vladati sobom, nastojali koristiti vlastito znanje i sposobnosti i ući u suvremene procese globalizacije s novim i definiranim identitetom. A sudbina i uspješnost nove Europe i Europske Unije bit će vezana uz način na koji će se urediti odnosi i na koji će se integrirati u EU zemlje, države i nacije koje su dugo vremena bile promatrane kao "periferija Europe".

Polazim od stava da su kultura i civilizacijska različitost uvijek i individualno i intimno iskustvo, da ih je teško staviti i uklopiti u neke čvrste i tvrde juridičke okvire. I zato plediram za pravo da svaki kulturni i civilizacijski entitet ima pravo na vlastitu samodefiniciju i samoidentifikaciju pred čitavom međunarodnom zajednicom.

Gospođe i gospodo,

Za istinski dijalog između civilizacija ključnim smatram tri elementa koji su obuhvaćeni riječima: tolerancija, ekumenizam, ljudska prava.

Prvo, tolerancija: Ulogu nas ovdje prisutnih sagledavam u zajedničkom i pojedinačnom doprinosu da se u društvu eliminiraju svi oblici netolerancije i diskriminacije bazirane na kulturološkim i civilizacijskim različitostima. Zalažem se za uvažavanje, prihvaćanje i vrednovanje bogate različitosti svih naših kultura, različitih oblika i putova njihova ostvarivanja. Za toleranciju zasnovanu na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi misli, savjesti i mišljenja.

Toleranciju prihvaćenu kao harmoniju u različitosti.

Toleranciju ocjenjujem ne samo kao našu moralnu obvezu, nego, također, i kao politički i pravni zahtjev. Tolerancija je vrlina koja čini život i mir mogućim i pridonosi zamjenjivanju "kulture rata" s "kulturom mira i dijaloga".

Tolerancija znači prihvaćanje činjenica da ljudska bića imaju pravo na život u miru i biti ono što jesu – bez obzira što su različiti u njihovoj pojavnosti, u njihovim stanjima, govoru, ponašanju i vrijednostima.

Drugo, ekumenizam: U razvijanju dijaloga između civilizacija i kultura izuzetan značaj ima i ekumenizam – kao oblik aktivnog traženja suradnje i zajedništva.

Ekumenizam – kao nastojanje za približavanje drugačijim kulturama, pa i svim ljudima. Ekumenizam pridonosi meÿusobnom upoznavanju i razumijevanju među ljudima različitih svjetonazora i predstavlja značajan doprinos miru u svijetu.

Dijalog između civilizacija i kultura kroz toleranciju i ekumenizam treba danas označiti kao zajedničku nadu pred zajedničkom budućnosti svijeta. No, kroz taj dijalog moramo govoriti i o opasnostima stalnog rasta i koncentracije moći i bogatstva u rukama jednih, a na štetu drugih – o opasnostima uništenja životnog okoliša, nuklearnog uništenja, rasta naoružanja, opasnostima od terorizma, o ljudskim pravima itd.

Treće, ljudska prava: Kulturološki i civilizacijski dijalog znači u ovoj regiji i govor o zaštiti ljudskih prava, a u ta područja spada pravo na život, pravo na samoodređenje, pravo na kulturni identitet, prava manjina, pravo na sudjelovanje u donošenju odluka unutar zajednica, pravo na razlike u mišljenju, pravo na vjersku slobodu i pravo na osobno dostojanstvo.

Gospođe i gospodo, na kraju želim izraziti osobno zadovoljstvo što je i u Nacrtu novog "Ustava za Europu" naglašeno da Europa želi ostati kontinent otvoren za kulturni dijalog, za učenje i društveni progres. Uvjeren sam da će časne članice Europske Unije prihvatiti tekst Nacrta u kojem je navedeno da su narodi Europe ponosni na njihove nacionalne identitete i povijest, ali da su i odlučni da nadiđu stare podjele i da "ujedinjeni u različitosti" grade zajedničku budućnost.

Dragi prijatelji, živimo u različitim društvima, u različitim kulturama, i u različitim geografskim uvjetima – horizonti su nam ponekad različiti, ali živimo pod istim, zajedničkim nebom.

Hvala!