Poštovane gospođe i gospodo,

Zadovoljstvo mi je obratiti vam se prigodom početka rada ove konferencije, pod nazivom «Pokrenimo Hrvatsku na području ljudskog kapitala – iskustva u Austriji i tranzicijskim zemljama».

Ovaj skup organizirali su Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatsko – austrijska trgovinska komora, uz suradnju sa Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti !

Tema vašeg savjetovanja vrlo je važna za razvitak hrvatske ekonomije i društva u skladu sa standardima Europske unije.

Stoga mi dozvolite nekoliko rečenica o ulozi «ljudskog kapitala» u hrvatskom gospodarstvu.

Glavni pokretači moderne tržišne ekonomije su «ljudski kapital», odnosno “intelektualni kapital”, kojeg čine zaposlenici u tvrtkama, njihova organizacija, znanje i umijeće da stvaraju nove vrijednosti.

Dosadašnja mjerila – visina prihoda i dobiti – ne odražavaju realnu sliku uspješnosti poduzeća. Visina «intelektualnog kapitala» - koja zavisi od vrijednosti «ljudskog kapitala» nekog poduzeća - dodatni je i još bolji kriterij ocjene uspješnosti poslovanja gospodarstva.

U uvjetima globalizacije, zaposlenici u tvrtkama, sa svojim znanjem i obrazovanjem, predstavljaju osnovni faktor razvitka gospodarstva.

Porastom važnosti «ljudskog kapitala», mijenja se odnos između rada i kapitala: uvođenje participacije zaposlenika u vlasništvu njihovih tvrtki i u upravljanju njima, sve više dobiva na važnosti !

Ovaj aspekt upravljanja ljudskim kapitalom smatram posebno važnim. To posebno želim istaknuti.

Često sam govorio kako je u privatizaciji trebalo ići «tragom nastanka kapitala».

Tadašnje «društveno vlasništvo» trebalo se  privatizirati po načelu zaposleničkog dioničarstva.

Pravo na udjel u vlasništvu trebalo je još u većoj mjeri osigurati i bivšim radnicima i hrvatskim umirovljenicima, čijim je doprinosom bio stvoren «društveni kapital».

Europska unija je prepoznala prednosti takvog pristupa privatizaciji, te je posebnim smjernicama regulirala uključivanje radnika u vlasništvo, putem različitih programa «zaposleničkog dioničarstva» (tzv. «ESOP»).

Hrvatski model privatizacije krenuo je, nažalost, drugim pravcem. Posljedice su poznate.

Neuspjela «pretvorba» jedan je od ključnih uzroka naše «zakašnjele tranzicije» !

Poštovane gospođe i gospodo,

«Zaposleničko dioničarstvo» kombinirano sa  «participativnim menadžementom», moralo bi imati pozitivan utjecaj na uspješnost hrvatskih poduzeća.

Rijetki ESOP programi, koji su bili primijenjeni u Hrvatskoj dali su vrlo dobre rezultate; primjerice u: «Dalekovodu», «Plivi», «Krašu», «AD Plastiku», «Tankerskoj plovidbi» Zadar, «Tehnici» i drugim uspješnim hrvatskim tvrtkama.

Zbog toga ću se osobno zauzeti da se i u nas posebnim «Zakonom o zaposleničkom dioničarstvu» («lex speciallis»), te drugim propisima sustavno uredi mogućnost participacije radnika,

zaposlenika u odlučivanju i zaposleničko vlasništvo na osnovi široke primjene ESOP –a!

Trenutačno u Hrvatskoj ne postoje zakonska rješenja koja će sustavno stimulirati programe zaposleničkog dioničarstva.

Osim toga, modeli uključivanja zaposlenika u vlasničku strukturu i sudjelovanje u upravljanju hrvatskim poduzećima, morat će se stimulirati različitim poreznim olakšicama, po uzoru na EU i SAD.

Naravno, nova zakonska rješenja trebala bi stimulirati i različite oblike programa sudjelovanja zaposlenika u dobiti ! «Agrokor» je prvi pokrenuo takav sustav u nas !

Poštovane gospođe i gospodo,

Važnost «ljudskog kapitala» ne možemo dovoljno istaknuti !

S tim povezano, još jednom želim istaknuti, moramo raditi na uvođenju sustava većeg sudjelovanja zaposlenika u upravljanju, ali i u vlasništvu u hrvatskim tvrtkama !

Ovakvim uvođenjem ESOP-a i sudjelovanjem zaposlenika u upravljanju njihovim poduzećima, moguće je, iako samo djelomično, prevladati nedostatke osnovnog hrvatskog privatizacijskog modela, tzv. «pretvorbe», koji je uzrokom brojnih ekonomskih i socijalnih problema u Hrvatskoj !

Uvjeren sam da će Vlada, sindikati i poslodavci prihvatiti moju inicijativu za široko uvođenje participacije radnika u vlasništvu i upravljanju poduzećima !

To će poboljšati odnose zaposlenika i menadžmenta, te povećati konkurentnost hrvatskih poduzeća.

Naposljetku, želim vam svima uspješan rad, te čestitam na organizaciji današnjeg savjetovanja!

Hvala lijepa !