Macao, 07.- 09.05.2014.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na 5.međunarodnom forumu ulaganja u infrastrukturu i graditeljstvo

Na poziv Diao Chunha, predsjednika China International Contractors Association,  bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sudjelovao je  u radu 5. međunarodnog foruma ulaganja u infrastrukturu i graditeljstvo u Macau,  gdje je održao govor u uvodnom djelu prigodom svečanog otvaranja Foruma. Mesić je istaknuo kako povezivanje infrastrukture u Jugoistočnoj Europi predstavlja vrlo izazovnu temu, no nudi i vrlo velike prilike.

- Izazovi pred nas postavljaju vrlo važno pitanje: jesmo li sposobni prepoznati važnost infrastrukture i imamo li viziju njezina razvoja? Kao i u slučaju prilika, odgovor treba glasiti: što se više približimo jedni drugima, bit će lakše pretvoriti Jugoistok Europe u regiju mira, sigurnosti i stabilnosti, poručio je Mesić.

Smatra kako tema infrastrukture ne može biti sagledavana izvan konteksta ekonomskog razvoja u cjelini.

- Infrastruktura je ključna za razvoj. Ako prihvatimo da to jest tako, moramo se zapitati koja je svrha infrastrukture i može li investicija u razvoj infrastrukturne mreže biti opravdana. Radi se o znatnim investicijama. Investicije u željeznicu ili cestogradnju su besmislene ako ih ne prati paralelni razvoj proizvodnje. S druge strane, loša infrastruktura indikator je lošeg stanja nacionalne ekonomije. Mislim na željezničke i cestovne kompanije. Znam o čemu govorim jer moja je zemlja Hrvatska upravo najbolji primjer tome, rekao je Mesić.

Posljednjih desetljeća još je jedan oblik infrastrukture dobio na važnosti: telekomunikacijska infrastruktura. Moderne telekomunikacije i njihova mreža omogućuju povezivanje ekonomije u sekundi. Primjer: IT odjeli američkih banaka su u Indiji.

Infrastrukturu moramo sagledati u cjelini, poručuje Mesić.

- I ovdje imam primjer iz Hrvatske. U bivšoj Jugoslaviji Zagrebačke željeznice (tadašnji naziv za HŽ) ukinula je veliki broj neprofitabilnih lokalnih linija. Važnije linije je zadržala jer one su donosile novac. No, preračunali su se. Posljedica je bila da su važnije linije također gubile profitabilnost. To se dogodilo zato jer su izgubili teret i putnike iz lokalnih sredina gdje su ukinuli linije, podsjeća Mesić.

Globalizacija je donijela i putnički boom. Neću pogriješiti ako kažem da je to prvi takav boom koji nije posljedica svjetskog rata, kaže Mesić.

- Američki građanski rat rezultirao je velikom ekspanzijom željeznice (za prijevoz postrojbi, a Sjever je bio lider u tom smislu). Oba svjetska rata, Korejski i Vijetnamski rat rezultirali su rastom brodogradnje. Zatvaranje Sueskog kanala imalo je sličan efekt, podsjeća Mesić.

S globalnim razvojem ekonomije, interes za lokalnu infrastrukturu u dalekim zemljama bit će sve veći.

- Tako će i interes Narodne republike Kine za europske luke, kanale i željeznice također rasti. Rastuće međupovezivanje i međuovisnost svijeta u kojem živimo, uključujući i ekonomski segment svijeta, posebno je važan motiv za gradnju infrastrukture (naftna i plinska postrojenja, zračni prijevoz, željeznice itd.). Ovaj tip gradnje treba nam i danas jer ima značajan utjecaj na tvorničku industriju. poručuje.

Sve ove elemente moramo uzimati u obzir i mi u Jugoistočnoj Europi. Moramo pronaći pravu ravnotežu. Ili da to kažem drugačije: uzajamno prihvatljivu ravnotežu naših potreba, potreba država u regiji i cijele regije s jedne strane i interesa stranih država koje žele sudjelovati u tome, s druge strane, jasan je Mesić.

Mesić je siguran da je to ostvarivo, ali uz neophodnu dugoročnu viziju. No, vizija nije dovoljna, moramo imati i plan razvoja, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini.

Zaključuje kako donositelji odluka na svim stranama moraju poduzeti dodatni napor kako bi se riješila kriza koju proizvode događaji u Ukrajini.

- Razlog nije samo energetski. Trgovinski i financijski interesi su isprepleteni do nezamislivih razmjera. Ono što kažem za Ukrajinu, vrijedi i za Afganistan i Irak, samo s promijenjenim naglascima. Radi se o stavu demokratskog zapada, posebno euroatlantskim integracijama, zaključio je Mesić. 

Inače, o značaju Foruma u Makau dovoljno govori podatak da na njemu čak 37 država sudjeluje na razini ministara ili zamjenika ministara,  a tu su bili predstavnici više od 30 financijskih institucija, uključujući i Azijsku banku za uvoz i izvoz, Azijsku banku za razvoj i Međuameričku banku za razvoj.  Na Forumu je sudjelovalo više od 1.000 sudionika.

Predsjednik Mesić je dao brojne izjave za medije kao i zajedno s izaslanstvom sastao se s niz vodećih gospodarstvenika koji su iskazali veliku zainteresiranost za ulaganja u Hrvatsku. Na kraju boravka u Macau, g. Mesić sastao se i s počasnim konzulom g. David K.F. Chow, zainteresiranim investitorom koji bi želio ulagati u hrvatski turizam.