Zagreb, 06.04.2020.

Binhong Shao, zamjenica direktora Instituta za svjetsku ekonomiju i politiku Kineskeakademije društvenih znanosti i glavna urednica časopisa International Economic Review,zamolila je predsjednika Mesića za pismeni komentar o utjecaju pandemije na Hrvatsku.Mreža think tenkova koji djeluje kao akademska potpora u razvoju suradnje Kine i 17 zemaljasrednje i istočne Europe redovito objavljuje izvještaje, analize i mišljenja o stanju uzemljama koje surađuju u okviru 17 plus 1 s ciljem produbljivanja suradnje i razumijevanja iu sadašnjim okolnostima duboke zdravstvene krize. 17 + 1 think tenk mreža poziva bivše i sadašnje lidere iz zemalja koje djeluju u okviru teplatforme da napišu komentare o utjecaju epidemije na svoju zemlju, Europu i svijet. Donosimo tekst u cijelosti.
HRVATSKA U PANDEMIJI
Piše: Stjepan Mesić
Kao ni golema većima drugih zemalja svijeta, ni Republika Hrvatska nije ostalapošteđena od coronavirusa (covid 19). Na svu sreću, opasnost epidemije koja je kasnijeprerasla u pandemiju, prepoznata je – možda uz tek mala kolebanja u prvim koracima – navrijeme, a to znači da su pravodobno poduzeti i prvi radikalni potezi u nastojanju da se širenjevirusa zaustavi. Krizni stožer Civilne zaštite kojega vodi ministar unutarnjih poslova, ali čijeaktivnosti definiraju ljudi struke na čelu s ministrom zdravstva, liječnikom, odredio je prekidrada dječjih vrtića, škola i univerziteta, kao i otkazivanje svih kazališnih predstava ikoncerata, te zabranio okupljanja skupina većih od deset ljudi. To je bio prvi korak. Slijedilasu nova ograničenja sve do prekidanja svih aktivnosti što na jednome mjestu okupljaju višeljudi, dakle praktično zaustavljanje privrede, pa onda zatvaranje restorana, trgovina, osim onihs prehrambenim proizvodima i ljekarni, te preporuka – kako se epidemija širila i kako su seširile spoznaje o virusu o kojemu ni danas još ne znamo mnogo, protiv kojega još nemacjepiva, niti imamo pouzdanu terapiju za liječenje oboljelih – da se ne izlazi iz kuća i stanova,osim kada je nužno potrebno, a i onda po mogućnosti s prekrivenim nosom i ustima.U određivanju tih mjera nedvojbeno su značajnu ulogu imala i kineska iskustva, a unjihovu provođenju pomogla je činjenica da neobuzdana privatizacija koja nije poštedila nizdravstvo, ipak nije uspjela uništiti temelje koncepta javnog zdravstva. To je onaj koncept štoga je upravo u Kinu prije Drugoga svjetskoga rata donio veliki hrvatski medicinski ekspert,profesor Andrija Štampar. Kombinacija ta dva faktora, uz nedvojbenu kompetenciju ljudi izStožera Civilne zaštite, omogućila je da je u Hrvatskoj broj oboljelih rastao vrlo sporo (zarazliku od susjedne Italije) i da je broj smrtnih slučajeva, barem do početka travnja, bio ispod
20. Usporedo s time pripremljeni su i improvizirani prostori u kojima će biti moguće, bude lise ukazala potreba, smjestiti stotine pacijenata. Mislilo se, dakle, unaprijed i nije se čekalo danas razvoj pandemije natjera na poduzimanje određenih mjera. Na primjeru nekih drugihevropskih zemalja, ali i Sjedinjenih američkih Država, vidimo kako se za oklijevanje ipodcjenjivanje opasnosti virusa plaća visoka cijena u ljudskim životima.Izuzetno cijenimo pomoć što smo je primili iz Narodne Republike Kine, a koja nam jenesumnjivo pomogla u uspješnome nastojanju da se obuzda epidemija.Kao čovjeku koji se praktično cijeloga života bavio politikom, žao mi je da politika –na svjetskoj razini – nije shvatila kako mora ustupiti mjesto struci. Žao mi je što je svijet čak iu ovakvim okolnostima nejedinstven i što ponekad stari politički antagonizmi nadvladavajuono što bi trebalo biti primarno, a to je briga za ljudske živote. Apsolutno podržavam idejupredsjednika Narodne Republike Kine da svijet na opasnost coronavirusa odgovorizajedničkom i koordiniranom akcijom, baš kao što sam podržao i inicijativu bivšeg britanskogpremijera Gordona Browna koja se u osnovi svodi na jedno: na globalnu opasnost valja dati iglobalni odgovor.Nakon ove pandemije, a ona će proći, u to ne sumnjam, svijet više neće biti isti. Moratće se dobro razmisliti o mnogim stvarima; od sposobnosti nacionalnih ekonomija u različitimdruštveno-ekonomskim modelima da se održe u uvjetima gotovo potpunog zaustavljanjaproizvodnje i da se nakon toga ponovo pokrenu uz što manje gubitke, preko potrebe da se bezsuvišnih rasprava privremeno suspendiraju mnoga ljudska prava da bi se održalo ono osnovno– pravo na život, pa do ustroja zdravstvenih sustava i njihovog osposobljavanja da se efikasnosuoče s izazovima poput sadašnje pandemije. No, mada su to pitanja za budućnost, bila bikobna pogrešna ne potražiti odgovore na njih. Dok još ima vremena.