• Predsjedniku Hrvatskoga sabora Željko Reiner
• Svim Zastupnicima Hrvatskoga sabora

Predmet: SVRHA POSTOJANJA UREDA BIVŠEG PRH, OBUJAM I VRSTA AKTIVNOSTI BIVŠEG PRH

Svrha je uspostavljanja Ureda bivšeg Predsjednika RH – najkraće rečeno - bila da se čovjeku koji  je obnašao najvišu funkciju u državi (bez obzira na tko, tko je on) omogući da nastavi s korištenjem svojih tijekom mandata uspostavljenih i razgranatih kontakata širom svijeta, ali i s aktivnošću u Hrvatskoj, kako bi pomogao promicanju ugleda Republike Hrvatske,  te prodoru hrvatskoga gospodarstva na strana tržišta, kao i privlačenju stranih investicija u Hrvatsku.

Analiza djelovanja bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića u međunarodnim odnosima u razdoblju od ožujka 2010. do ožujka 2016. pokazuje kako je   ključni  cilj  ukupnih aktivnosti bio privlačenje stranih ulaganja u Hrvatsku te  pružanje podrške hrvatskim poduzetnicima u internacionalizaciji njihovog poslovanja. Njegovo vanjskopolitičko angažiranje može se definirati kao vođenje visoko personalne ekonomske diplomacije koja je  bila apsolutno u skladu s objektivnim i dugoročnim nacionalnim interesima Republike Hrvatske.

Dobro je poznato, ili bi barem trebalo biti, da i sve ekonomski uspješne zemlje koriste svoje bivše predsjednike i premijere u poslu ekonomske diplomacije zemlje, te za  pripremanje  osjetljivih posjeta ili pregovora u kojima država ne želi sudjelovati direktno, nego preko posrednika. Takvo je djelovanje u skladu sa stanjem u međunarodnim odnosima u kojima države više nisu jedini subjekt u međunarodnim odnosima.

Bivši predsjednik Mesić vodio je proteklih šest godina ekonomsku diplomaciju kojom je otvorio mnogim poduzetnicima vrata na tržišta srednje Azije, Rusije i Kine, popularizirao je važnost vođenja ekonomske vanjske politike mladima, te prenosio svoje iskustvo na brojnim ekonomskim  globalnim forumima čime je Hrvatsku u inozemstvu činio poznatom i privlačnom zemljom.

Opseg, intenzitet  i rezultati njegovog lobiranja za hrvatske ekonomske interese po vrijednosti  daleko nadilaze  troškove Ureda bivšeg Predsjednika. 

U razdoblju od kraja mandata (veljača 2010.) do ožujka 2016. bivši je Predsjednik Mesić boravio u 81-om posjetu inozemstvu. Bitno je naglasiti kako su svi posjeti uslijedili na osnovu poziva i kako su oni koji su pozivali bez iznimke u svakome slučaju snosili troškove putovanja i smještaja, tako da je potpuno besmislen i neutemeljen često ponavljani prigovor kako bivši Predsjednik putuje svijetom na račun hrvatskih poreznih obveznika. Svi ključni podaci o svakom od tih putovanja, uključujući i tekstove javnih istupanja, mogu s naći na WEB stranici Ureda bivšeg Predsjednika, a ponekada o tome izvijeste, kratko i šturo, ili senzacionalistički, ali vrlo rijetko i objektivno – i mediji u Republici Hrvatskoj (za razliku od stranih medija).

Godišnji planovi i financijska izvješća svakome zainteresiranim dostupna su na stranicama Ministarstva financija i pregledana od strane državne revizije. I planovi nabave za sve godine nalaze se na WEB stranici kao i financijsko izvješće za 2015 g..

 O svakome od inozemnih posjeta bivšeg Predsjednika, kao i o njegovim javnim istupanjima u tim prilikama, veleposlanici RH u dotičnim zemljama šalju izvješća Uredu PRH, Vladi, Saboru, MVEP i na brojne druge adrese, tako da su svi ti podaci, uključujući one o susretima bivšeg PRH s predsjednicima i članovima vlada zemalja što ih posjećuje, kao i s bivšim državnicima koji, zajedno s njime, sudjeluju na međunarodnim skupovima, dostupni svakome zainteresiranome unutar institucija vlasti (npr. Saborskim zastupnicima koji pokazuju zaprepaštavajuće neznanje o aktivnostima bivšeg šefa države).

Među države koje je bivši PRH Stjepan Mesić najčešće posjećivao ubrajaju se Kina, Bosna i Hercegovina, Rusija, Albanija, Azerbajdžan, Kazahstan, ali i Indija i Južna Koreja. U tome kontekstu nije na odmet spomenuti kako se prema prognozama  međunarodnih ekonomskih i financijskih institucija 90% budućeg ekonomskog rasta svijeta očekuje upravo u zemljama izvan EU, na tržištima  u rastu.

Bilo  bi logično da Sabor i Vlada prepoznaju i uvaže pozitivne rezultate koje je ostvario bivši predsjednik  Mesić. Pri tome moralo bi biti jasno kako ne postoji takav izračun koja će točno pokazati u kolikom postotku je neki posao dobiven zbog zalaganja ekonomske diplomacije vlade, predsjednika države, ministarstva vanjskih poslova, koliko zbog same tvrtke, tržišta i slično. To vrijedi i za vanjskopolitičko djelovanje bivšeg predsjednika Mesića, koji je još za vrijeme svojih mandata od 2000. do 2010. vodio vrlo aktivnu ekonomsku diplomaciju, tako da je stečeno bogato iskustvo i kontakte u međunarodnoj politici, ekonomiji, energetici  nastavio koristiti i u svome postpredsjedničkom razdoblju i dijeliti ih s hrvatskim gospodarstvenicima kako bi pomogao ekonomski rast Hrvatske.

Djelovanje bivšeg Predsjednika širom svijeta temelji se na načelima unapređivanja ekonomskih interesa Hrvatske uz uvažavanje ljudskih prava, ekologije i mira. Da je to djelovanje na temelju sadržaja i rezultata njegovih putovanja, vjerojatno bi bile izbjegnute negativne posljedice što će ih ukidanja Ureda bivšeg predsjednika gotovo sigurno imati na ionako krhke snage ekonomske diplomacije Hrvatske. Treba pri tome imati na umu i to da je bivši Predsjednik razvio i brojne nove korisne kontakte u inozemstvu kojima je pomagao ulazak hrvatskim tvrtkama čak i na ona tržišta na kojima je službena ekonomska diplomacija ponekad bila bitno ograničena u svojem djelovanju iz političkih razloga (npr. Bjelorusija, gdje je bio inicijator osnivanja Hrvatsko-bjeloruskog gospodarskog foruma, a imajući u vidu činjenicu da Bjelorusija ima važnu poziciju u ulazu europske robe na euroazijsko tržište.

Samo kao ilustraciju vrste aktivnosti bivšeg Predsjednika Mesića (mada su, treba ponoviti, svi ti podaci dostupni javnosti!) navodimo da je on podržao i osobno se uključio u posjet ekonomske delegacije Hrvatske u Rusiju u veljači 2015. te pomogao uspjehu Rusko-hrvatskog gospodarskog foruma i investicijske konferencije. Zahvaljujući kontaktima i poznanstvima bivšeg Predsjednika pojedini hrvatski poduzetnici uspjeli su riješiti mnoga ozbiljna ograničenja s kojima su se susreli na ruskom tržištu. Rusija i tržišta bivših sovjetskih republika, danas samostalnih država, pokazala su istraživanja HGK-a, posebno su zanimljiva i privlačna za hrvatske poduzetnike s obzirom na to da su konkurentniji na tim tržištima, nego na onima visokorazvijenih zemalja.

Putovanja bivšeg predsjednika Mesića u Kinu u  proteklih pet godina utjecala su na rast interesa kineskih poduzetnika za ulaganje u Hrvatsku i, što je posebno važno, povećala su stupanj političke podrške kineskog vodstva za ulaganja u tom smjeru. Bivšeg predsjednika Mesića kineska strana  posebno uvažava što se vidjelo i u Pekingu kada je u prosincu 2013. na simpoziju o odnosima Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe govorio odmah iza najvišeg kineskog dužnosnika i prije svih  gostiju iz srednje i istočne Europe. Mesićeve kineske aktivnosti usmjerene su posebno u područje pronalaženje poslovnih prilika  za hrvatsku brodograđevnu industriju. Posjetu Kini  u svibnja 2014. fokusirao je na razgovore o mogućoj suradnji između China Shipbuilding Industry Corporation (CSIC) i  Brodosplita.

Kontinuirana aktivnost bivšeg predsjednika Mesića u Turkmenistanu i Kataru pripremila je uvjete za uspješnu posjetu tadašnjeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i hrvatskih gospodarskih delegacija tim zemljama. Zahvaljujući višegodišnjim naporima bivšeg predsjednika Mesića Turkmenistan  je izrazio namjeru da surađuje s hrvatskim kompanijama na revitalizaciji sela i ruralnih područja izgradnjom suvremene infrastrukture. Dogovor  (i potpisani ugovori) da brodogradilište Uljanik gradi brodove za prijevoz teretnih vagona, izravni je rezultat u Hrvatskoj često osporavanih putovanja bivšeg Predsjednika u Turkmenistan i njegovih dobrih osobnih veza s vodstvom te zemlje.

Inače, za one koji ne znaju, a čini se da je takvih i previše, na tržištima zemalja srednje Azije bez ikakvih ograničenja posluju francuske, njemačke i druge europske kompanije, kao i one iz SAD.

Posebno valja naglasiti odnos bivšeg Predsjednika s bivšim Emirom od Katara Al- Thanijem. Predsjednik Mesić, a i njegovi suradnici više puta su posjetili Katar, a hrvatski gospodarstvenici sa njegovom osobnom preporukom i posebnim ugledom kod Emira ostvarili su i značajne kontakte i potpisali respektabilne ugovore. Na žalost mnogi gospodarski projekti koje je katarska strana ponudila Hrvatskoj, zahvaljujući ugledu Predsjednika Mesića,nisu realizirani, i to primarno zbog birokratskih prepreka s hrvatske strane.

Ne može se nikako preskočiti ni ugled bivšeg Predsjednika u Islamskoj Republici Iran, koji datira još iz vremena kada je obnašao predsjednički dužnost i kada je u toj funkciji posjetio Iran, te bio i domaćin iranskom Predsjedniku u Hrvatskoj. U Iranu Predsjednika Mesića smatraju prijateljem, a ne samo državnikom, pri čemu nije na odmet spomenuti da je Iran danas, nakon povijesnog sporazuma sa međunarodnom zajednicom u ukidanja sankcija, najpotencijalnije svjetsko tržište. Imajući u vidu reference koje brojne hrvatske firme imaju u Iranu, za očekivati je da Predsjednik Mesić sa svojim ugledom može pomoći dolasku (povratku) tih hrvatskih tvrtki na iransko tržište.

 I u vrijeme sankcija (ali ne kršeći ih!) na inicijativu Predsjednika Mesića i uz pomoć tadašnjeg hrvatskog veleposlanika u Iranu, hrvatska firma TDR je uspjela realizirati ambiciozan projekt otvaranja tvornice duhana na obali  Kaspijskog jezera. Predsjednik Uprave Adris grupe, g. Vlahović u više je navrata javno i u medijima istaknuo posebnu ulogu Predsjednika Mesića u realizaciji tog najvećeg investicijskog projekta Adris grupe izvan Hrvatske.

Posebno treba izdvojiti i naglasiti njegovo zauzimanje za  otvaranje tržišta Irana za hrvatske brodograditelje.  Predsjednik Mesić se angažirao i na dovođenju INE na iransko tržište što je, u konačnici, rezultiralo i ulaskom INE na zahtjevno tržište Irana.

Ovi gotovo nasumce odabrani primjeri samo su djelomična ilustracija aktivnosti bivšeg Predsjednika na polju gospodarske diplomacije.

Posebni je segment njegovoga djelovanja u svijetu sudjelovanje na značajnim međunarodnim skupovima, konferencijama i forumima na kojima sudjeluju kako aktualni, tako i bivši svjetski državnici i političari. Tu osobito valja izdvojiti skupove posvećene pitanju učvršćivanja i održavanja svjetskog mira što su održani u Indiji i Južnoj Koreji. Naravno, da bivši Predsjednik na takvim skupovima govori isključivo u svoje ime, što je s jedne strane u skladu s Ustavom koji jasno definira tko zastupa RH u svijetu, ali je s druge strane i pokazatelj dostignutog stupnja demokracije i pluralizma mišljenja u Hrvatskoj, imajući u vidu činjenicu da Predsjednik Mesić u svojim gledanjima na svjetske probleme često ide dalje i nastupa radikalnije (što se u pravilu naknadno uvijek pokaže opravdanim) od službene politike RH (najbolji primjeri za to su njegova istupanja što su se odnosila na tzv. Arapsko proljeće, te na rat u Siriji).